Strana 1
X. motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja
SADRŽAJ BILTENA
6. T E Č A J A
ŠKOLE DEMOKRACIJE – VIJEĆA MLADIH 2003
1. Dobrodošlica domaćina
2. Program 6. tečaja Škole demokracije
Vijeća mladih 2003.
3. Osvrt na rad ovogodišnjeg Susreta
4. Rezultati ankete provedene među sudionicima
5. Dojmovi: Kako mi je bilo?
6. Prilozi škola-članica Škole demokracije
primjeri prezentacija ( power – point )
- Matije Blažine, Labin
- Mini parlament, Norveška 2003.
- SŠ Marka Marulića, Slatina: Report about my trip to Norway;
izložba - Neka svi budu obojeni; Debata; Treba li Hrvatska ući u
Europsku uniju
- Školska grupa Šijana, Pula:
Javna akcija -Zajedno protiv mučenja
- Vijeće mladih «Ivo Lola Ribar» Labin
Projekt: Glavni trg Podlabina
( SŠ Matije Blažine, Labin )
Projekt: Skate park
( Matije Vlačića, Labin )
Projekt: preuređenje napuštene školske zgrade
Prijedlog programa projekta:
Mini parlament - Mini Sabor;
SŠ M.Blažine Zavodu za unapređenje školstva, Zagreb
7. Činkvina za kraj

Strana 2
DOBRO DOŠLI U LABIN !
Romantični je i neponovljivo privlačni istarski gradić poput prirodne pozornice na kojoj se
susreću prošlost i sadašnjost u savršenom skladu oblika, boja i zvukova. Po svemu sudeći,
mjesto današnjeg Labina, koji se smjestio na brdašcu visokom 320 metara, svega 3 km
udaljenom od mora, bilo je nastanjeno još 2000 godina prije Krista. Njegovo staro ime Albona ili
Alvona je ilirsko – keltskog podrijetla iz IV. st. prije n. e. i znači “ grad na brdu ” ili “visoko
naselje “. Rimljani, Bizant, Franci, Mlečani, Napoleon, Austro – ugarska, Italija – svi su oni kroz
povijest izmijenili na ovom prostoru ostavljajući vidljive tragove svog postojanja. Labin rodni
grad Matthiasa Illyricusa, protestanta i suradnika Martina Luthera, a čiju je čast otvorena
memorijalna zbirka sa njegovim radovima. U Narodnome muzeju posjetitelj će zanimljivu zbirku
u kamenu, etnološku zbirku i jedinstveni model rudnika u ovom dijelu Europe. Šetnja ulicama i
uličicama starog grada dovesti će Vas do Fortice s koje se pruža prekrasan pogled na Rabac i
Kvarner sa otocima. U Labinu su mnogobrojni umjetnički atelijeri slikara i kipara, čije se
prisustvo u ovom gradu daje poseban šarm i atmosferu. Ljeti se na gradskom trgu odvijaju
pučke fešte gdje se okupi nekoliko tisuća posjetitelja. U blizini Labina nalazi se poznati Park
skulptura na Dubrovi sa preko 70 kamenih skulptura na otvorenom koje su nastale tijekom tri
desetljeća trajanja Mediteranskog kiparskog simpozija. Okolica Labina nudi kulturne i povijesne
znamenitosti i doživljaje u mjestima kao što su Plomin, Kršan, Pićan, Raša.
RABAC
Poznato je ljetovalište na istočnoj obali istarskog poluotoka, a smjestio se u podnožju Labina u
prekrasnoj morskoj uvali. Čisto i kristalno bistro more azurne boje, niz manjih i većih šljunčanih
plaža do kojih dopire gusta mediteranska vegetacija, razlog je što je Rabac s punim pravom
dobio naziv “Biser Kvarnera”. U ljetnim mjesecima ugošćuje gotovo desetak tisuća gostiju iz
svih dijelova Europe u hotelima, apartmanima, privatnom smještaju i kampu “Oliva”. U blizini je
i manji kamp “St. Marina”, omiljeno sastajalište podvodnih ronioca. Bogata ponuda rekrativnih
mogućnosti na moru i kopnu zadovoljit će svačiji ukus. Ne zaboravite na gastronomske užitke
koji Vas čekaju u nekom od brojnih restorana. Rabac je pravi izbor za Vaš ljetni obiteljski
odmor, a u proljeće i jesen postaje omiljeno odredište ljudi “zlatne” dobi i brojnih sportaša i
rekreativaca.
SREDNJA ŠKOLA MATE BLAŽINE
KRATKI OPIS ŠKOLE
Srednja škola Mate Blažine je 1998. obilježila 50 – godišnjicu rada. Kroz svoje
postojanje obrazovala je veliki broj mladih ljudi različitih profila. Srednjoškolska djelatnost
obuhvaća izvođenje nastavnih planova i programa u četverogodišnjem i trogodišnjem trajanju,
te aktivnosti učeničkog doma u sustavu škole. Obrazovana područja u školi jesu: gimnazija,
elektrotehnika, ekonomija, strojarstvo, ugostiteljstvo, trgovina, tekstil. Škola vrši obuhvat
srednjoškolskog obrazovanja populacije s područja grada Labina i općina Raša, Sveta
Nedjelja, Kršan i Pišćan, sa oko 35 odjeljenja godišnje, odnosno od 900 do 1000 učenika. U
obavljanju ukupnih poslova angažirano je preko 90 djelatnika od toga 70 – ak profesora.
Školi je na Svjetski dan učitelja u listopadu 2000. dodijelilo je Ministarstvo priznanje za
uspješan, kvalitetan i kreativan rad među 13 srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Poput njih
naša škola ostvaruje kvalitetne programe rada i postižu zavidne rezultate u odgojno –
obrazovnom procesu i izvannastavnim aktivnostima, te uživa ugled na temelju javnog,
kulturnog i odgojno – obrazovnog djelovanja.

Strana 3
Naša je škola prva srednja škola u Republici Hrvatskoj koja organizira sustavnu
edukaciju nastavnika 1993. godine kada smo se uključili u ciklus seminara iz teorije izbora.
Njome smo dobili ne samo nova znanja već i nove poglede na drugačiju metodologiju rada sa
učenicima. Shvatili smo da su upravo to sadržaji koji su nam potrebni kako bi napravili nove i
kvalitetnije pomake u poučavanju mladih. Cijeli teorijski koncept kvalitetne škole sastoji se od
stvaranja uvjeta u školi u kojoj će učenici i profesori zadovoljiti svoje psihičke potrebe. Umjesto
prisile i kažnjavanja sve se temelji na međusobnom dogovaranju.
Svjesni činjenice da škola kao institucija ne može funkcionirati sama, već kao dio
cjeline šire društvene zajednice, počela je naša intenzivna suradnja sa Gradom Labinom koji je
izrazio želju da se projekt realizira u okviru projekta Labina – zdravi grad. Tako je nastao
obrazovni projekt Naš put u kreiranju kvalitetne škole.
Put koji smo do sada prešli i koji je pod nama nije ni lak ni brz. On podrazumijeva
osobnu promjenu sustava i velik pomak u načinu razmišljanja svih sudionika odgoja i
obrazovanja – učenika, nastavnika i roditelja. Rezultate postižemo kako u brojnim
izvannastavnim aktivnostima i projektima tako i u obradi redovnih nastavnih sadržaja
primjenom timskog učenja u nastavi hrvatskog jezika, psihologije, engleskog i njemačkog
jezika, talijanskog jezika, biologije i kemije, matematike i informatike, elektrotehničke grupe
predmeta u nastavi iz radioničkih vježbi, praktične nastave i laboratorijskih vježbi i iz stručno –
teoretskih predmeta i fizike, ekonomske grupe predmeta, ugostiteljskih grupa predmeta,
strojarske grupe predmeta, politike i gospodarstva, povijesti, sociologije i glazbene umjetnosti.
Projekt Obrazovanje za demokratsko građanstvo – projekt Vijeća Europe i Ministarstva
prosvjete i športa Republike Hrvatske koji se godinu i pol dana realizira u pet odabranih
srednjih škola Hrvatske, uključujući i našu. Ukupnost projekta koji potiče, povezuje, koordinira i
proširuje cijeli niz aktivnosti inicijativa i djelovanja ima za cilj i svrhu demokratizirati odnose u
školi, povećati suradnju između učenika, nastavnika i roditelja, jačati prava i odgovornosti za
kvalitetne škole, cjelovito učenje i demokratsko djelovanje.
Projekt demokracije Škola demokracije – je jedan od međunarodnih projekata koji se već četiri
godine realizira u okviru proširenih programskih sadržaja mreže Zdravih gradova Hrvatske u
suradnji sa europskom mrežom usmjeren prvenstveno na edukaciju i angažman mladih u
promišljanju i poticanju demokratskih društvenih rješenja za što kvalitetniji život.
Partnerstvo škola Labin – Leverkusen – je poseban projekt koji se također ostvaruje na
međunarodnom planu pod okriljem Europske unije suradnjom naše škole sa Berufskolleg
Opladen iz Leverkusena. Suradnja se temelji i ostvaruje na načelima interkulturalne razmjene
iskustava u obrazovanju, zajedničkim projektima, partnerskim odnosima, istarživanjima i
zajedničkim interesima.
Ekološka grupa – je aktivna u emđunarodnim projektima: od 1995. uključena je u UNESCO-
SEMEP PROJEKT, a od 1998. u GLOBE PROGRAM, na osnovama dugogodišnje i
renomiranje aktivnosti kemijsko – biološke i ekološke radionice Škole. Pokrenuli su i uhodali
osnovna mjerenja ( meteorološka, hidrološka, pedološka, fenološka ).
Informatička grupa ACSI – je od 1997. uključena u sustav natjecanja American Computer
Science Legaue ( ACSL ) čija je aktivnost i svrha unapređivanje informatike. Po kvaliteti rada i
postignuti rezultatima na tom planu grupa učenika u pratnji svojih mentora boravila je 1997. u
SAD-u, Sant Lake City, 1999. u Alexandriji, 2000. u Miamiu.
Školski list na njemačkom jeziku Treff – je list koji povremeno kao poseban projekt s dodatnim
angažmanom koncipira, priprema, uređuje i realizira grupe nastavnika i učenika u okviru učenja

Strana 4
njemačkog jezika. Taj oblik rada predstavlja zasigurno dodatnu aktivnost i kvalitetu u
učenju stranog jezika uz pojačanu motivaciju, kreativnost i uspješnost.
Debatni klub – je izvannastavna aktivnost koja se odvija već pet godina u našoj školi okupljajući
sedamdesetak učenika u učenju, savladanju i promicanju vještine i umijeća argumentiranog
govora i kulture javne komunikacije. Debata se kao metoda djelomično primjenjuje i u nastavi (
izborna nastava politike i gospodarstva, izborna nastava ekologije, hrvatski jezik..)
Novinarska grupa Labin – zdravi grad – je grupa učenika škole koja pod vodstvom nastavnika s
novinarskim iskustvom i u suradnji s projektom Labin – zdravi gra priprema, uređuje i realizira
periodični časopis Labin – zdravi grad. Časopis prezentira i promovira niz programskih
aktivnosti Zdravog grada od kojih se znatan odvija u našoj školi kao posebani projekti.
Radijsko – informativna grupa Give me a break – je grupa učenika koja potpuno autonomno
priprema i realizira posebnu školsku – ( svoju ) emisiju na Radio Labinu petkom popodne.
Realizacija toga projekta iziskuej savladavanje i novih znanja i vještina za taj oblik javnog
informiranja.
Radionica dramskog odgoja Listopad u Labinu - se već dvije godine uzastopce realizira u
našoj školi kao poseban projekt obučavanja i usavršavanja dramskog odgoja za učenike i
voditelje tih aktivnosti naše škole i škola Istarske i Primorsko – goranske županije. Kroz rad
dramskih radionica učenici i nastavnici proširuju znanja o jeziku, izražavanju, književnosti,
komunikaciji, scenskom izrazu, umjetnosti i stvaralaštvu opd stručnim vodstvom dramskih
pedagoga.
Modni kreatori manekeni – je aktivnost temeljno proizašla iz tekstilnog programa, odnosno iz
orijentacije da se na taj program nadovežu i posebni projekti. Posebnost projekata potakla je i
novu kvalitetu kreativnosti: kreatorske pokušaje i ostvarenja učenika ( modeli, kolekcije ) i javno
predstavljanje tih kreacija ( manekeni, modne revije ).
Školski klub mladih Novi horizonti – je proizašlo iz inicijative Učeničkog povjerenstva škole uz
podršku projekta Labin – zdravi grad. Mjesto okupljanja su prostori Učeničkog doma u sklopu
Škole s organiziranim sadržajima za slobodno vrijeme mladih. Tako se inicijativa učenika
profilirao interes za rad nekoliko grupa i to: dramske, likovne, literatno – racitatorske,
novinarske, fotografske, glazbeno – scenske, informatičke i sl. U suradnji sa projektom Labin –
zdravi grad i HT – Hrvatski telekomunikacijama, pod pokroviteljstvom Grada Labina i Istarske
županije, na Dan Grada Labina 2001. otvoren je Cyber café uz besplatni pristup na Internet za
labinske učenike i nastavnike.

Strana 5
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA
KLASA: 602 – 01/03-01/136
URBROJ: 532/1-03-1
Zagreb, 9. lipnja 2003.
ŠKOLA NARODNOG ZDRAVLJA “ANDRIJA ŠTAMPAR”
HRVATSKA MREŽA ZDRAVIH GRADOVA
n/r dr. sc. dr. med. Selma Šogorić
10 000 ZAGREB, Rockefellerova 4
Poštovana,
Sa zadovoljstvom prihvaćamo pokroviteljstvo nad tečajem “ŠKOLE DEMOKRACIJE –
PARLAMENT MLADIH” koji će se održati u sklopu 10. jubilarne motovunske ljetne škole
unapređenja zdravlja u Labinu od 4. do 6. srpnja 2003. godine.
Posebno nam je drago što su sredstva koja dobivate preko Ministarstva prosvjete i
športa omogućila širenje Vašeg programa i na gradove odnosno korisnike iz gradova koji do
sada nisu bili obuhvaćeni.
Želimo vam uspješan i ugodan rad te vjerujemo da ćete i ove godine osnažiti
međunarodnu suradnju i da će kao rezultat te suradnje opet nastati zanimljiv i vrijedni
zajednički projekti.
S poštovanjem,
MINISTAR
Vladimir Strugar
Dostaviti:
1. Naslova
2. Pismohrana , ovdje

Strana 6
Četvrtak, 3. srpnja 2003.
20.00
Učenički dom Srednje škole Mate Blažine
(kod Gradskog stadiona i Autobusnog kolodvora)
- Dolazak sudionika iz udaljenih mjesta i smještaj
Petak, 4. srpnja 2003.
8.00
Učenički dom Srednje škole Mate Blažine
- Dolazak ostalih sudionika i smještaj
- Doručak
9.00
Srednja škola Mate Blažine - Školski restoran - sala za sastanke
- Početak Tečaja
Svečano otvorenje Tečaja uz prigodni program i pozdravne riječi organizatora,
pokrovitelja – Grada, Županije, Ministarstva - i gostiju iz Norveške
11.20
- Pauza za kavu-Coffee break
X. motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja
P R O G R A M 6. T E Č A J A
ŠKOLE DEMOKRACIJE – VIJEĆA MLADIH 2003
Predstavljanje HRVATSKE
postojeće prakse u promicanju demokratskog građanstva mladih u hrvatskim gradovima
2003
• tko, što i kako radi s mladima u srednjim školama na promicanju demokratskog
građanstva
• koliko je lokalna zajednica zainteresirana za uključivanje mladih u procese upravljanja i
političkog odlučivanja o problemima mladih:
DOMAĆIN SREDNJA ŠKOLA MATE BLAŽINE – Čedomir Ružić (ravnatelj Škole)
- predstavljanje «Škole demokracije-vijeća mladih 1997.-2003.» (20 min)
GRAD LABIN – Eni Modrušan (koordinatorica projekta Labin-zdravi grad)
- predstavljanje Projekt «Labin-zdravi grad» (20 min)
- predstavljanje «Gradsko vijeće mladih Grada Labina» (20 min)
LABIN – SREDNJA ŠKOLA MATE BLAŽINE - Delfina Arapović i Luciano Antonelli
(voditelji Debatnog kluba) i VARAŽDIN – GIMNAZIJA VARAŽDIN - Ćiril Čoh
- «Norveški Mini parlament 2003.» (20 min)
Predstavljanje NORVEŠKE
ROGALAND COUNTY – STRAND - Geir Hetland (coordinator Democracy project)
- posjet Bosni i Hercegovini 2003. (10 min)
- studijsko putovanje učenika i profesora Strand Upper Secondary School
u Hrvatsku (10 min)

Strana 7
11.30
13.15
Praktikum ugostiteljskog posluživanja Srednje škole Mate Blažine
- Aperitiv «brain storming» za voditelje
13.30
- Ručak u Zdravom điru
15.30
- Polazak lokalnim autobusom s Autobusnog kolodvora u Labinu u Rabac na kupanje
18.05
- Povratak u Labin
19.00-21.00
Velika vijećnica Grada Labina – Grad Labin
Subota, 5. srpnja 2003.
8.00
Školski klub mladih Novi horizonti - Restoran
- Doručak
9.00
Srednja škola Mate Blažine - Školski restoran - sala za sastanke
11.20
- Pauza za kavu-Coffee break
WORKSHOPS
Razmjena iskustava dobre prakse kroz ogledne radionice:
1. LABIN – Debatni klub Srednje škole Mate Blažine
«Treba zabraniti proizvodnju genetski modificirane hrane.»
2. Zabok-Gimnazija A.G. Matoša: «Deklaracija o ljudskim pravima»
Predstavljanje BOSNE I HERCEGOVINE
GRAD SARAJEVO – Odsjek ZDRAVI GRAD - Svjetlana Fabijanč Grbić (Šef odsjeka
Zdravi grad, savjetnica za potanja mladih pri Gradskoj upravi)
- Organizacija mladih u BiH s posebnim osvrtom na Grad Sarajevo (20 min)
- Prezentacija učenika
Predstavljanje NORVEŠKE
SANDNES KOMMUNE - Mubarak Ali, advisory officer of multi-cultural work in Sandnes
- presentation of «Multi-cultural work in Sandnes Healthy City» … (20 min)
SANDNES YOUTH COUNCIL - Silje Rogenes (leader of Sandnes Youth Council)
- presentation of «Sandnes Youth Council» … (20 min)
Predstavljanje HRVATSKE
nastavak:
VARAŽDIN, SLATINA, VINKOVCI, ČAKOVEC …
GRADSKO VIJEĆE MLADIH
III. sjednica Gradskog vijeća mladih Grada Labina
Susret s gradonačelnikom - DOMJENAK

Strana 8
11.30
12.45
- Podjela certifikata
13.15
Praktikum ugostiteljskog posluživanja Srednje škole Mate Blažine
- Aperitiv «brain storming» za voditelje
13.30
Športska dvorana Srednje škole Mate Blažine - Hol
- Ručak u Zdravom điru
15.30
- Polazak autobusom s Autobusnog kolodvora u Labinu u Rabac na kupanje
17.00-19.00
- Glass boat – razgledavanje rabačkog podmorja i panorame
19.00
- Rabac noću - zajedničko druženje
Nedjelja, 6. srpnja 2003.
8.00
Školski klub mladih Novi horizonti - Restoran
- Doručak
9.00
- Odlazak sudionika Tečaja iz Labina
10.00
nastavak:
RIJEKA Suš., RIJEKA Med., PAZIN …
WORKSHOPS
Razmjena iskustava dobre prakse kroz ogledne radionice
nastavak:
Pula-Amnesty International Hrvatske: «Zajedno protiv mučenja»
WORKSHOP S VETERANIMA TEČAJA
ZAGREB-Gordana Fileš, prof.
«Edicija Škole demokracije - pregled dosadašnjeg rada»

Strana 9
Osvrt na rad ovogodišnjeg Susreta
6. po redu tečaj: Škole demokracije – Vijeća mladih, susret učenika i profesora
iz Norveške (gdje se provodi program Projekta demokracije) i zainteresiranih škola iz
Zdravih gradova iz Hrvatske (aktivni sudionici iz Slavonskog Broda, Vinkovaca, Rijeke,
Varaždina, Našica, Zaboka, Pazina....) održao se ponovno u Srednjoj školi Mate Blažine u
Labinu od 4.- 6. srpnja 2003. pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske,
Ministarstva prosvjete i športa, Istarske županije i Grada Labina, a u organizaciji
Hrvatske mreže zdravih gradova – Škole narodnog zdravlja «Andrija Štampar» iz
Zagreba te domaćina SŠ Mate Blažine i projekta Labin - zdravi grad.
Gosti su počeli pristizati već 3. srpnja, a u punom sastavu Škola je započela rad
4. srpnja ujutro svečanim otvaranjem i pozdravnim govorima. U plenarnom dijelu
sudionici su dobili pregled postojeće prakse damokratskog građanstva mladih u
hrvatskim gradovima. Prezentacijom škola i njihovog rada s mladima pokazala se
razgranatost projekta i u broju uključenih škola, ali i po raznovrsnosti, kvantiteti i
kvaliteti rada s mladima na promicanju demokratskog građanstva te saznanja o
načinima senzibilizacije lokalnih zajednica za uključivanje mladih u procese upravljanja i
političkog odlučivanja o problemima mladih. Kroz ogledne radionice razmijenila su se
konkretna iskustva dobre prakse koja su se još naknadno provlačila svojom
problematikom i na pauzama za kavu.
Tečaj 2003. uz već znane ciljeve održavanja ovakvih susreta postavio je i dva
nova:
- Međunarodna obrazovna suradnja između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i
Norveške u vježbanju učenika i nastavnika demokratskom političkom radu;
- Rad Gradskih vijeća mladih i nacionalnog Mini parlamenta.
Posatvljeni ciljevi u potpunosti su ostvareni.
Pogledom u program ovogodišnjeg Susreta, odmah su vidljive dvije ključne
stvari. Prva je ta da s radošću (i ponosom) možemo ove godine reći da je Tečaj
demokracije pravi mali međunarodni tečaj. Atribut – međunarodni s pravom nosi jer su
nam se ove godine pridružili i gosti iz BIH, uz naravno tradicionalno prisutne Norvežane
koji nam uvijek u prezentacijama uz podršku daju još poneki savjet i predlože neki novi
oblik suradnje.
Drugo, i ne manje važno, jest to da je sudjelujući, slušajući, prezentirajući,
razgovarajući i debatirajući nemoguće se oteti dojmu kako su ljudi, koji rade sustavno
na promicanju demokracije u svojim sredinama, sazreli u svojim promišljanjima,
stavovima te su njihove aktivnosti zapravo pravi mali potprojekti koji zahtijevaju
popriličan trud, ali i veliko znanje, stručnost i iskustvo. Taj profesionalni pristup znak je
da je projekt Škole demokracije saživio, čvrsto se ukorijenio u sredine koje su ga
njegovale i sudeći po riječima sudionika ( profesora, voditelja ali i učenika! ) daje
rezultate. Sve je to urodilo i pojavom novih i redovitim zasjedanjima»starih» Vijeća
mladih te idejama ( i gotovim prijedlozima – nacrtima ) za osnivanje Mini parlamenta.
Projekt raste i ,zaista, cilj je na vidiku- demokracija u praksi, glas mladih unutar
društveno organiziranih organa vlasti!

Strana 10
Anketa – evaluacija Tečaja 2003.
Anketa koju smo ove godine proveli među sudionicima Susreta, sadržavala je samo
četiri pitanja. Anketa je zamišljena kao kratka povratna informacija i ne pretendira da bude
potpuni pokazatelj «vrijednosti» pojedinih radionica i prezentacija već je mali smjerokaz što se
to ljudima sviđa, što je to što neku radionicu čini atraktivnijom, a time i zanimljivijom, što bi to
ispitanici mijenjali, a čime su zadovoljni. S obzirom na tako postavljene ciljeve nismo
izračunavali prosjeke odgovora jer se radi o malom uzorku ispitanika.
Anketirano je 15 ispitanika, uglavom profesora-voditelja jer se odnosila upravo na
aktivnosti koje i oni provode u svojim školama.
Rezultati su bili sljedeći:
Prvo pitanje glasilo je:
Što vam se od aktivnosti/prezentacija/događaja na ovogodišnjem susretu Škola
demokracije najviše svidjelo?
Odgovori:
Najviše se sudionicima svidjela prezentacija Pazina, nju je navelo čak 5
ispitanika,a zatim radionica o kršenju ljudskih prava koju je izvela Škola iz
Zaboka (4). Konkretno su još spomenute: 1 susačka gimnazija, Varaždinska,
debata o genetski modificiranoj hrani domaćina iz Labina. Zatim su nabrojane
aktivnosti općenito od radionica do debate.
Drugo pitanje:
Koje biste od viđenih aktivnosti vi željeli/mogli ostvariti su svojoj sredini?
Odgovori:
- Sve je ostvarivo - misli 6 ispitanika;
- Škola s izmjenom profesor – učenik - 2
- Debate, parlaonice - 2
- Skečevi, okrugli stol, plavi sandučić, Mini parlament...... ostali
Neki bi organizirali nešto slično u Sarajevu pa bi tamo rado vidjeli prezentaciju
Norvežana.
Treće pitanje:
Što vam se nije svidjelo i što bi se moglo ili trebalo mijenjati?
Odgovori:
Većini se nisu svidjeli predugi govori i poneke preduge prezentacije ( iako su
bile ograničenog trajanja ). Neki od njih predlažu orjentaciju na ono bitno, bez
ponvljanja viđenog. - čak 11 ispitanih
Jedan ispitanik ustvrđuje jednostavno: Manje prezentacije, više radionica.
Prenatrpan raspored koji dovodi do brzog zamora. - 2
Više druženja i kupanja. - 1
Četvrto pitanje:
Ocijenite uspješnost susreta ocjenom 1 - 5
Odgovori:
1 ispitanik daje dvojku, 5 ispitanika četvorku, a čak 9 čistu peticu!
Nadam se da će ovako visoka ocjena biti poticaj što kvalitetnijim susretima
Škole demokracije jer su ispitanici sami stvorili kreativno ozračje susreta te je
tako visoka ocjena odraz njihovog angažmana.
Ispod pitanja broj 4. dana je mogućnost ispitanicima da napišu neku opasku, komentar,
savjet ili što god žele ukoliko smatraju da trebaju nešto dodati. Uglavnom, nitko nije
ništa dodavao jer su se izjasnili u predhodnim odgovorima, no jedna je ispitanica
napisala nešto čime završavam analizu ove ankete: jedno, jednostavno, toplo -
HVALA!!!

Strana 11
Dojmovi sa Susreta:
Kako mi je bilo?
Naše sam najmlađe sudionike «uhvatila» između radionica i kupanja da mi pismeno
izraze svoje dojmove. Njih troje odazvalo se zamolbi, ali kažu da je to i mišljenje ostalih.
S obzirom na to da su učenici sudjelovali aktivno na svim radionicama te marljivo
prisustvovali svim prezentacijama, zadovoljili smo se s takvim odgovorom. Evo, kako
su oni doživjeli Susrete:
Škola demokracije je bilo odlično novo iskustvo. Ljepota cijelog događanja najviše leži u
međusobnoj razmjeni iskustava. Međunarodni karakter događanja podiže kvalitetu
razmjene znanja. Bilo bi bolje kad bi se okupilo više sudionika, ali nema veze jer sam i
ovako upoznao puno novih ljudi.
Vedran Lucić
S obzirom da je prvo Vijeće mladih iz BIH bilo pozvano, nadam se da ćemo na sljedećoj
Školi demokracije imati prijatelje iz ostalih vijeća mladih iz cijele BIH jer će se sigurno do
sljedećeg tečaja stvoriti nova. Također, smatram da bi trebalo ograničiti prezentacije
vijeća koja su prisutna te napraviti više debata (osmisliti) jer smo na ovom tečaju vidjeli
da vlada veliko interesovanje za njih, a ujedno se na najbolji mogući način koristi
demokracija, što je i glavni cilj.
S nadom da ćemo biti u kontaktu i da ćete uvažiti moju sugestiju,
Adnan Papović
Meni se neda pisati iako je bilo dobro, samo ću bacit jedan jedini prijedlog: Ukinite
prezentacije i umjesto njih stavite radionice.
Bojan Orlović

Strana 12
ŠKOLA DEMOKRACIJE – VIJEĆE MLADIH
( Power point pezentacija na Tečaju Škole demokracije – Vijeća mladih 2003 )
Evo nas u još jednoj Školi demokracije. Uz srdačan pozdrav svima – vjerujem da nije
naodmet i ovom prilikom podsjetiti se da je filozofija, vrijednosna orijentacija i praktičko
djelovanje organizacije i aktivnosti “Zdravih gradova” usmjerena ka vrijednosti ZDRAVLJA kao
bitnog DOBITKA ili NEDOSTATKA čovjeka i zajednice. ZDRAVLJA u smislu poznate izreke:
“DOBRI UVJETI ŽIVLJENJA u svakom dijelu DRUŠTVA i DOBRA KVALITETA ŽIVOTA u
svakoj ŽIVOTNOJ situaciji čine DOBAR ŽIVOT, a on je jednak ZDRAVLJU!”
Pojednostavljeno je stoga i jasnije da u okviru složenosti DOBRIH UVJETA ŽIVLJENJA
zasigurno značajnu ulogu ima i DRUŠTVENA DEMOKRATIZACIJA, POŠTIVANJE LJUDSKIH
PRAVA, PRAVA DJETETA, OBRAZOVANJE, DRUŠTVENI POLOŽAJ MLADIH... što
zasigurno itekako utječe i na BOLJI ili LOŠIJI ŽIVOT. Takve vrijednosne relacije prepoznate su
dakako kao potreba i cilj i u aktivnostima Hrvatske mreže ZDRAVIH GRADOVA i u sretnom
“spoju” podudarnosti takve orijentacije, praktičkog iskustva i spremnosti za međunarodnu
suradnju, s organizacijom “Zdravi grad” iz Norveške, posebno gradovima Sandnesom i
Strandom. Upravo na toj filozofiji društvenog zdravlja i prosperiteta Norveški – Zdravi gradovi –
posebno Sandnes i Srednja škola u Strandu započeli su suradnju na razvoju međunarodnog
projekta demokracije, okrenutog prvenstveno mladima i za mlade.
Na tim osnovama i u odnosima između Norveške - gradova Sandnesa i Stranda i
Latvije – gradova Liepaja i Grobine – te Hrvatske – gradova Labina i Metkovića, u okviru
organizacije mreže “Zdravih gradova”, 1987. započelo je i projekt nazvan “ŠKOLA
DEMOKRACIJE”, poduprt od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške,
“Zdravih gradova”, a kasnije i od Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske. Osnovana
je potom i mreža odgovornih koordinatora "Škole demokracije"”u tim međunarodnim relacijama
i to: Selma Šogorić i Čedomir Ružić u Hrvatskoj, Geir Hetland i Hans Ivar Somme u Norveškoj i
Uldis Linins u Latviji.
Tako od 1997. godine “Škola demokracije” i u nas ima svoje začetke i početke u okviru
Motovunske škole unapređenja zdravlja i aktivnosti nacionalne, lokalne i međunarodne mreže
“Zdravih gradova”. Nikla je kao poseban PROGRAMSKI SEGMENT u nastojanju praćenja
SUVREMENIH DRUŠTVENIH POTREBA i ZAHTJEVNOSTI unapređenja KVALITETE ŽIVOTA
i DOBRIH UVJETA ŽIVLJENJA u pravcu što veće demokratizacije važne i za škole i za
gradove i za države i za međunarodne odnose.
“ŠKOLA DEMOKRACIJE” je u svom radu, djelovanju i utjecaju prvenstveno okrenuta
potrebama i mogućnostima MLADIH, kojima jako treba bliže i daljnje demokratično okruženje i
dobre društvene šanse da bi razvili svoju KREATIVNOST, PERSPEKTIVU, DRUŠTVENI
ANGAŽMAN, ODGOVORNOST i SURADNJU, ili po riječima dr. SELME ŠOGORIĆ
“... Program Škole demokracije dio je programa obrazovanja za razvoj CIVILNOG DRUŠTVA.
Namijenjen je osposobljavanju mladih da artikuliraju svoje zahtjeve prema lokalnoj zajednici, te
da svojom energijom i entuzijazmom postanu aktivni sudionici društvenih procesa u vlastitoj
sredini...”
GEIRA HETLANDA... “Kroz ovaj projekt nadamo se promaknuću društvenog razvitka koji se
zasniva na DEMOKRATSKIM VRIJEDNOSTIMA i idejama održivog razvitka. Važno je da se
projekt temelji na lokalnim POTREBAMA, POVJERENJU i DOBRIM MEĐULJUDSKIM
ODNOSIMA između sudionika u školama i gradovima...”

Strana 13
ČEDOMIRA RUŽIĆA... “Ocjenjujemo da je Škola demokracije u djelovanju i poticajima
utjecala na širenje EDUKACIJE, MOTIVACIJE i AFIRMACIJE mladih, te njihovu
UKLJUČENOST i UVAŽAVANJE u društveno-političkim viđenjima i rješenjima...”
Od 1998. godine sjedište rada i godišnjih (ljetnih) susreta sudionika “Škole demokracije” nalazi
se u LABINU u SREDNJOJ ŠKOLI MATE BLAŽINE LABIN. Važno je napomenuti da se rad i
utjecaj “ŠKOLE DEMOKRACIJE” ne svodi niti iscrpljuje na manifestacioni karakter kroz
nekoliko dana godišnje, već da je njena svrha što veće i sveobuhvatnije poticanje mladih na
društveni angažman i političku kulturu, te potrebu što sustavnijeg obrazovanja djece i mladih
za to. “Škola demokracije” svoj smisao stoga samo djelomično realizira kroz godišnje
programske susrete u Labinu gdje se najčešće prezentiraju promišljanja, interesi i zahtjevi
mladih o društvenim VRIJEDNOSTIMA, ODNOSIMA, POJAVAMA i PROBLEMIMA, odnosno
razmjenjuju informacije, iskustva i prikaze “dobre prakse” u vezi toga u određenim sredinama.
Prezentacije mladih i njihovih voditelja o tome kroz RADIONICE, DEBATE, IZVJEŠĆA,
RASPRAVE, SNIMKE, GLASILA, PROJEKTE, POSEBNE AKTIVNOSTI... predstavljaju dio
ISKAZA i ISKORAKA O OSPOSOBLJENOSTI i ZAINTERESIRANOSTI I MLADIH i mnogih
LOKALNIH, ŠIRE DRUŠTVENIH i ŠKOLSKIH SREDINA za unapređenje kulture dijaloga,
političke kulture i demokratizacije. Vjerujemo da će se većina sudionika u direktnom i
popratnom radu, djelovanju i utjecaju “ŠKOLE DEMOKRACIJE” složiti da su u razdoblju od
1997. do 2002. ostvareni neki dobri pokazatelji koji potvrđuju OPRAVDANOST takvog projekta
i potrebu daljnjeg rada na tome. Ti pokazatelji se mogu sažeti u sljedećem:
“ŠKOLA DEMOKRACIJE” je u svojim godišnjim susretima početno u MOTOVUNU a potom u
LABINU okupljala svake godine 50-70 sudionika – učenika, njihovih voditelja, predstavnika
“Zdravih gradova”, vlasti i društvenih institucija”.
Uz “ŠKOLU DEMOKRACIKJE” povezala se tokom proteklih godina sve više sredina s
mnoštvom inicijativa, programa, ideja, iskustava i planova za aktivnosti koje MLADE tretiraju
bitnim DRUŠTVENIM ČIMBENIKOM i neizostavnim faktorom utjecajnosti u kreiranju
demokracijskih DRUŠTVENIH ODNOSA, PROCESA i BUDUĆNOSTI. Kroz “ŠKOLU
DEMOKRACIJE” su se tako susretali i međusobno informirali, poticali i širili suradnju
predstavnici MLADIH i ODRASLIH iz Norveške, Latvije, Metkovića, Slavonskog Broda, Rijeke,
Vinkovaca, Varaždina, Našica, Labina, Pule, Pazina, Zagreba, Slatine, Dubrovnika, Čakovca,
Splita, Zaboka, uz rastuću podršku društvenog okruženja za takav rad.
Od 1998. do 2003. svake godine, uz pokroviteljstvo Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine
Norveške i gostoljubivost predstavnika grada Sandnesa i Stranda, na čelu s međunarodnim
koordinatorom “Škole demokracije” Geirom Hetlandom, predstavnici iz Hrvatske su boravili
tjedan dana u Norveškoj, čime je zasigurno ostvaren veliki poticaj uzajamne suradnje,
razumijevanja i razvoja demokracije. U Norveškoj su boravili učenici, njihovi voditelji,
predstavnici “Zdravih gradova”, ravnatelji škola iz Labina, Metkovića, Slavonskog Broda,
Varaždina, Vinkovaca i Slatine te predstavnici hrvatske mreže “Zdravih gradova” i Zavoda za
unapređivanje školstva. Tamo su se neposredno upoznavali s oblicima i sadržajima većeg
udjela djece i mladih u društvenom utjecaju i odlučivanju uz istovremeno i veću društvenu
orijentaciju odraslih i društvenih mehanizama (organi vlasti, uprave škole, policije, društveno
planiranje...) prema potrebama djece i mladih. I štošta od toga postalo je poticajno za
promišljanje i moguću primjenu i u našim uvjetima (učenička vijeća, kulturni domovi, kampanje,
gradsko vijeće mladih, Mini-parlament...), ili, po riječima učenice Sandre Miletić iz Labina:
“...Naš boravak u Norveškoj bio je u cilju upoznavanja sve većeg utjecaja mladih u raspravama
i odlučivanju, prvenstveno o onim pitanjima koja se njih tiču. Tako im se zapravo osiguravaju
kvalitetniji uvjeti u svim vidovima života: u školi i u slobodno vrijeme. Zapravo temeljni je cilj
stvaranje bolje BUDUĆNOSTI za mlade generacije, a ujedno i stjecanje kulture javnog

Strana 14
komuniciranja. Te oblike participacije mladih ocjenjujem kvalitetnim i efikasnim, te smatram
da smo i mi na dobrom putu u realizaciji sličnih sadržaja...” , i Eni Modrušan-koordinatorice
“Labin-Zdravi grad”... “... Bilo je impresivno prisustvovati zasjedanju Gradskog vijeća mladih u
Sandnesu i vidjeti tu djecu i mlade ljude na sjednici svog parlamenta kako obrazlažu svoje
prijedloge, te gradonačelnika koji je otvorio i vodio sjednicu, što je u tom projektu i njegova
dužnost... I mi smo u nekoliko navrata govorili da se pripremamo za osnivanje vijeća mladih...”
- Vjerujemo da su aktivnosti i odjeci Škole demokracije doprinijeli da se u nekim školama
(Labin, Varaždin) i prije zakonskih rješenja formiraju učenička vijeća kao tijela utjecaja
učenika na organizaciju i funkcioniranje školske zajednice. Za njihov kvalitetan rad u
sustavu potrebno je potrebno je i kvalitetno osposobljavanje mladih.
- Neosporno je također da su se pod utjecajem Škole demokracije i viđenja iz norveške
prakse i kod nas osnovala gradska vijeća mladih kao oblik i način participacije mladih u
utjecaju i odlučivanju lokalnih predstavničkih tijela. Prvi je osnovan u Metkoviću, zatim u
Slavonskom Brodu, pa u Labinu, a u pripremama za to su i druge sredine.
- Norveška delegacija posebno je boravila u Metkoviću povodom prvog zasjedanja
tamošnjeg Gradskog vijeća mladih, a drugom prilikom obišla i gradove: Slavonski Brod,
Vinkovci, Varaždin, Metković i Labin, uz boravak i kontakte i s predstavnicima “Zdravi grad”
iz Bosne i Hercegovine.
- Predstavnici iz Bosne i Hercegovine priključili su se hrvatskim kolegama na putu i radnoj
posjeti Norveškoj ujesen 2002.
- Rezultati i refleksi rada i popratnog djelovanja Škole demokracije značajan su
VRIJEDNOSNI POKAZATELJ potrebe da se ti susreti i aktivnosti definiraju i planiraju kao
daljnji programski projekt uz očekivanje da istovremeno slični sadržaji i oblici rada postanu
i važniji dio obrazovnog sustava. Društvena opravdanost i vrijednost toga je u
ostvarenjima, ali i daljnjoj potrebi: MEĐUNARODNE SURADNJE, SUSRETA MLADIH,
VANSTANDARDNOG UČENJA CJELOŽIVOTNOG UČENJA, OSPOSOBLJAVANJA za
AKTIVNOG GRAĐANINA U DRUŠTVENOJ ZAJEDNICI i BOLJU KVALITETU ŽIVOTA.
Što je zasigurno DOBITAK i za pojedinca i za društvo i za zdravlje.
- I u tom uvjerenju idemo dalje i možda u pravcu približavanja mogućnosti formiranja i Mini-
parlamenta po uzoru na Norveški model. Ili, kako u vezi toga kaže Geir Hetland: “...
Norvežani nisu misionari demokracije, već samo ogledni primjer na čijim se iskustvima
može učiti...”
- A mi smo sve više uvjereni da i u djelovanju “Škole demokracije” vrijedi poznata narodna
poslovica:
“Ako pokušaš
možda nećeš uspjeti!
Ako ne pokušaš
Sigurno nećeš uspjeti.”
- I zato ćemo pokušavati i dalje vjerujući da će nas u okviru “Škole demokracije” biti sve više i više,
jer pokušavamo raditi dobre stvari i za mlade i za DOBRU KVALITETU ŽIVOTA UOPĆE.
Autori:
Grupa učenika i nastavnika SŠ “Mate Blažine” – Labin pod vodstvom Delfine Arapović,
vanjskog suradnika i koordinatora projekta “Obrazovanja za demokratsko građanstvo “

Strana 15
MINI PARLAMENT NORVEŠKA 2003
( POWER POINT PREZENTACIJA ZA TEČAJ ŠKOLE DEMOKRACIJE 2003 )
Poznato je da naša škola već niz godina surađuje s Norveškom – gradovima Sandnes,
Strand, Tau, Sand - na mnogim programima (mreža “Zdravih gradova, Međunarodna škola
demokracije, Gradsko vijeće mladih...) koji potiču i unapređuju MOTIVACIJU i INTERES
MLADIH za njihovu veću UKLJUČENOST u odnose i procese društvene DEMOKRATIZACIJE.
Ti su se programi pokazali DOBRIMA i PRIHVATLJIVIMA za društvenu
PARTICIPACIJU MLADIH, unapređenje SURADNIČKIH ODNOSA, SOCIJALNIH VJEŠTINA i
CJELOŽIVOTNOG UČENJA.
Zahvalni smo norveškim kolegama i prijateljima što su nam u dosadašnjoj suradnji
učinili DOSTUPNIM upoznavanje tamošnjih VRIJEDNOSTI, STANDARDA i DRUŠTVENIH
RJEŠENJA određenog nivoa DEMOKRATIČNOSTI.
Zahvalni smo i svima u našem DRUŠTVENOM OKRUŽENJU koji su nam pomogli da
neka od tih rješenja pokušamo “prilagoditi” i primjeniti za potrebe naše demokratske prakse i da
će to činiti i ubuduće, uključujući i projekt “MINI-PARLAMENTA”.
Naime, ove godine dva predstavnika naše škole i jedan iz varaždinske imali su priliku
prisustvovati zasjedanju MINI-PARLAMENTA u STRAND VIDEREGAENDE SKOLE – kao
posebnom OBRAZOVNOM i DRUŠTVENOM PROJEKTU. Program se realizira već 10 godina i
predstavlja svojevrsno “IGRANJE ULOGA” parlamenta iz Osla (STORTINGET), tj. – “MINI –
STORTINGET”. Na taj način mladi se metodički, sadržajno, tehnički i organizacijski
NEPOSREDNO – ŽIVOTNO i ZANIMLJIVO uvode u aktivan svijet POLITIKE, njenom
PROMIŠLJANJU i PRAKTICIRANJU na razinama ZAKONODAVNE i IZVRŠNE VLASTI,
PREDSTAVNIČKE DEMOKRACIJE, USTAVNO-PRAVNOG, POLITIČKOG i EKONOMSKOG
PORETKA.
Program se realizira uz podršku i suradnju STORTINGETA, VLADE i ORGANA
LOKALNE VLASTI i poseban angažman škole kao cjeline. Odvija se tokom cijele godine i
obuhvaća nekoliko faza:
- motiviranje i obuhvat učenika u program i uloge (ZASTUPNICI, ČLANOVI VLADE,
PREDSJEDNIK PARLAMENTA...)
- radni posjet ZASJEDANJU STORTINGETA u OSLU
- parlamentarne službe opskrbljuju školu PARLAMENTARNIM INFORMACIJAMA i
MATERIJALIMA
- upoznavanje s POLITIČKIM PROGRAMIMA PARLAMENTARNIH STRANAKA
- pripreme za realizaciju zasjedanja MINI-PARLAMENTA u SIMULACIJI STVARNE
STRUKTURE VLASTI – VLADA – PREMIJER – MINISTRI – POZICIJA –
KOALICIJA – OPOZICIJA...
- ZASJEDANJE traje 3 dana po POSLOVNIKU Stortingeta, uz TV-snimanje i goste
iz OSLA i organa lokalne vlasti
- učenici – zastupnici nose kartice različitih boja (različite STRANAČKE pripadnosti)
sa svojim IMENOM i PREZIMENOM i oznakom MJESTA iz kojeg dolaze, a članovi
Vlade s oznakom svoje FUNKCIJE – RESORA
- od učenika se traži da svojim izgledom budu prilagođeni PARLAMENTARNOM
UGOĐAJU (npr. za muškarce je obvezno ODIJELO – SAKO – KRAVATA)
- ovogodišnje ZASJEDANJE odvijalo se do prijedloga PROGRAMA VLADE, koji su
učenici SAMOSTALNO osmislili. PROGRAMI su predlagali i branili PREMIJER i
ČLANOVI VLADE – potom se isti razmatrao na KLUBOVIMA ZASTUPNIKA i
nadležnim ODBORIMA, te bio predmetom PARLAMENTARNE RASPRAVE,
PRIMJEDABA, SUČELJAVANJA, PODRŠKE, LOBIRANJA, AMANDMANA,
REPLIKA... U vezi toga pokrenuta je i inicijativa izglasavanja NEPOVJERENJA
VLADI, što nije prošlo za jedan glas. U okviru zasjedanja realizirana je i točka

Strana 16
“ZASTUPNIČKIH PITANJA” koja
su se odnosila na područja
zdravstva, školstva, vanjske politike, ekologije, pravosuđa, socijalne skrbi,
trgovine... na koja su odgovarali PREMIJER i resorni MINISTRI. Navedeni oblik
rada osmišljen je od strane učenika (uz pomoć dva voditelja) i predstavlja
ORIGINALNO PROMIŠLJANJE i PRAKTICIRANJE MLADIH mogućeg
PARLAMENTARNOG RADA i njegovih RJEŠENJA.
Da li i nama u HRVATSKOJ TREBA NEŠTO SLIČNO – SLIČNIH VRIJEDNOSNIH
OSNOVA i CILJEVA? Komparativno postoje i SLIČNOSTI i RAZLIKE između strukture,
organizacije i funkcioniranja norveške i naše zakonodavne i izvršne vlasti! No, bez obzira na to,
a uvažavajući PRVENSTVENO upravo VRIJEDNOSNE OSNOVE i CILJEVE takvog oblika
CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA mladih, te specifičnosti ne moraju biti PREPREKA
mogućnostima PRIMJERENE PRILAGODBE MINI-PARLAMENTA-SABORA u našim uvjetima.
I zato smo po povratku iz NORVEŠKE, mi iz LABINA našem MINISTARSTVU
PROSVJETE i ŠPORTA podnijeli pismeni IZVJEŠTAJ o radu MINI-PARLAMENTA u
NORVEŠKOJ, kao i PRIJEDLOG OKVIRNOG PROGRAMSKOG OBLIKA i SADRŽAJA
primjene MINI-PARLAMENTA-SABORA kod nas.
ZAŠTO?
Zato što je taj program DOBAR MOGUĆI OBRAZOVNI MODEL, kojim se i u našim
društvenim okolnostima, tehnikom SIMULACIJE – “ULAŽENJEM U KOŽU”
PARLAMENTARIZMA i IGRANJEM ULOGA o tome može učiti o POLITICI, ZA POLITIKU i
POLITIČKI AKTIVNOG GRAĐANINA. Program omogućavaju funkcionalniji načini motiviranja i
uključivanja učenika u stjecanje ZNANJA i VJEŠTINA O POLITICI i POLITIČKOM
ANGAŽMANU, jer potiče i:
- CJELOŽIVOTNO UČENJE
- KORIŠTENJE SUSTAVA
- OSPOSOBLJAVANJE ZA AKTIVNO DJELOVANJE U ZAJEDNICI
- NEPOSREDNO UPOZNAVANJE S GRAĐANSKIM PRAVIMA, SLOBODAMA i
DUŽNOSTIMA
- JAČANJE SAMOPOUZDANJA
- POKUŠAJE KONKRETNOG RJEŠENJA DRUŠTVENIH PITANJA BEZ
INDOKTRINACIJE
- OSVJEŠĆIVANJE RELACIJA POJEDINAC DRŽAVA VLAST DEMOKRACIJA
- KORIŠTENJE DEMOKRATSKIH INSTITUCIJA, METODA I MEHANIZAMA
- INTERDISCIPLINARNOST, KRITIČKO MIŠLJENJE
- POBOLJŠANJA U JAVNOM GOVORU i UMIJEĆU
- učenje po SLOBODI IZBORA
- “OBRAT” U TRADICIONALNOJ NASTAVI
- AUTONOMNOST U RADU
- PARTNERSKE ODNOSE
- OTVORENOST ZA NOVO
Naime, pripremama i izvedbama “MINI-PARLAMENTA-SABORA” učenici na poseban
način postaju SUBJEKTOM POLITIKE i njenim KREATOROM. POLITIKA im na taj način postaje
nešto BLISKIJE i DOSTUPNIJE. Ona im se približava i pokazuje da su joj UČENICI DORASLI, tj.
da su u domenu POLITIKE sposobni iskazati svoja DOMIŠLJANJA, POTENCIJALE i
DRUŠTVENA RJEŠENJA.
Za MINISTARSTVO PROSVJETE i ŠPORTA SMO STOGA i razradili ORGANIZACIONO -
PROGRAMSKU IZVEDBU i PRISTUP primjene tog projekta -–prilagođenog strukturi naše
PREDSTAVNIČKE VLASTI, kao i mogućnostima uklapanja toga u srednjoškolski OBRAZOVNI
SUSTAV.
Jer HOĆEMO i TREBAMO MINI - PARLAMENT za bolje OBRAZOVNE MOGUĆNOSTI
MLADIH, jačanje njihove POLITIČKE KULTURE i UKUPNE DRUŠTVENE DEMOKRATIZACIJE!
Očekujem odgovor i opredjeljenje Ministarstva u vezi toga.
Autor organizacijsko – programske izvedbe i pristupa primjeni projekta:
Delfina Arapović, prof.

Strana 17
Srednja škola Marka Marulića – Slatina
Trg Ruđera Boškovića 16
Slatina – Zdravi grad – Škola demokracije
e-mail:
ss-slatina-501@skole.hinet.hr
ce-kaj@hi.hinet.hr
fax: + 385 33 551 449
Voditelj: Zorislav Jelenčić
Tel: + 385 33 556 020
Slatina, lipanj 2003.
IZLOŽBA – EKSHIBICIJA “ NEKA SVI BUDU OBOJENI “
Želeći svim učenicima predstaviti publikaciju Europske komisije “Što? Ja?
Rasist?” učenici prvih razreda koji izborno pohađaju predmet “etika” početkom
lipnja školskom su holu priredili radnu izložbu – ekshibiciju – improvizaciju “Neka
budu obojeni”.
Publikacija u formi stripa prikazuje različite situacije u kojima se ljudi
diskriminiraju zbog toga što su drugačiji od većine. Ideja za izložbu nastala je
uslijed naše tehničke nedostatnosti: originalno kolorirani strip mogli smo kopirati
jedno u crno – bijeloj tehnici zbog čega smo pored panoa s kopijama ostavili
flomastere da učenici sami boje strip i ostavljaju svoje poruke i komentare.
Eksperiment se sastojao u slijedećem – opće mišljenje je bilo da će neki
naši učenici uništiti pano i otuđiti flomastere. To se nije dogodilo – učenici su bojili
likove iz stripa, ostavljali svoje komentare i poruke – ljubavne, poslovne pa čak i
rasističke.
Cilj je ostvaren: pala je još jedna predrasuda – naši učenici nisu tako loši
ako se ima povjerenja u njih.
Vijest o izložbi objavljena je u Glasu Slavonije od 21. 06. 2003. na 19 stranci.

Strana 18
REPORT ABOUT MY TRIP TO NORWAY
After very long but comfortable trip we arrived to Norway. Our destination was Sandnes, a city
with about 20 000 inhabitants. Sandnes doesn’t have an airport, so we landed in Stavanger, a nearby
city. Then Geir Hatland ( the organizer of our arrival ), his wife, and Anders Jarvik, one of the
coordninators, welcomed us, at Stavangers airport, and took us to the hotel in Sandnes, by their cars.
The name of the hotel where we stayed was Quality Residence Hotel, and it was fantastic. Everyone
had his / her own room, and the staff was veriy kind.
The next day ( Wednesday ) we visited the Department of Culture in Sandnes, which they call
“Kulturmolla” or Youth Club. The Department of Culture is the buildung where young people can
hangout, and have fun, because in Norway people under the age of 18 arent allowed to go into cafes,
and some cafes even don’t let in those who are not 20 yet. So in the Department of Culture they have a
discoteque, a café, a concert room, and on the initiative of the employers the young people can start
bends, dance groups or literal groups. Also the Youth Council has meetings there.
Every school has its own Youth Council, and every Youth Council has a chairman, a secretary,
and a treasurer. Duty of a Youth Council is to “create” their free time and time that they spend at school,
and fight for everything that they need, in a democratic way. On Thursday partisipated in the Childrens
City Council. The big city hall was full of children who were organized in six groups. Some of them were
so small that they couldn’t reach the floor when they sat. In front of them there was a mayor of Sandnes
Mr. Jostein Rovik, and a chairman of the Youth Council Kari – Anne Jakobsen, In the back of the city
hall were parents of the youngest participants. After Kari – Annes and mayors greetings and welcome, a
maxor explained what was going to happen in the city hall that day. The City Council will offer 10 00 Nkr
to the children and the youth. At the start 10 00 Nkr will be divided into 25 000 Nkr and 75 000 Nkr. 75
000 Nkr will again be divided in such a way that each group can get the same amount and the 25 000
Nkr will go to group which gets a half of votes. After that, groups went into the Youth Club to prepare for
a discussion. First, they chose a chairman of their group, and after that they wrote proposalts for 12 500
Nkr and 25 000 Nkr will go to group which gets a half of votes. After that, groups went into the Youth
Club to prepare for a discussion. First, they chose a chairman of their group. And after that they wrote
proposals for 12 500 Nkr and 25 000 Nkr. They were allowed use all kinds of materials: posters, books,
magazines, graphs, Internet…everything, to creat their wishes, needs and suggestions the best that
they can. Two hours later they went back to city hall, and the discussion started. First they decided what
they would spend 12 500 Nkr ( 75 000 Nkr ) on. On sport activites, said the majorty and everyone
agreed with that. And then…they had to decide about the main thing. How to spend 25 000 Nkr? Each
group presented their proposals. They had all kinds of proposals. Some wanted a bike park, some
wanted benches around the school, another group wanted a skateboard race…
The discussion lasted for about an hour, and i think that was the main reason for our visiting
Norway. I was so impressed with those children. They are real little democrats. They were relaxed but
at the same time so serious, and full of selfconfidence. Like adults, but much more frank and honest.
The group that wanted a skateboard race won, but only after three rounds of voting. At the end they
talked about the things they wanted to change in their city and their school. Most of them complained
about on dirty school toillets, some ugly buildings, dirty
parks..
On Friday we went sightseeing fjords by a ferry. By the way we visited the highschool in the
little town named Tau. The school is lke a dream! The classrooms are full of all kinds of equipment, the
chairs are so comfortable and the chemistry classroom is like a laboratory. Saturday was free, and we
all went shoping. On Sunday we went home.
Why flying to Croatia I cas thinking why we went to Norway in the first place? I thought that we
couldn’t do anything like that in Croatia, but then I figure it. Of course we can! We have many young
people, we have a mayor, we have space, the only thing we need are volonters, effort and good will.
( Ana Nedić 2
nd
grade high school )

Strana 19
Spring day in Europe
Secondary School Marko Marulić Slatina
AKTIVNOSTI ( sažetak ):
1. Debata: Treba li Hrvatska ući u Europsku Uniju?
Afirmacijska ekipa: Hrvatska treba nastojati da što prije uđe u Europsku Uniju
Negacijska ekipa: Hrvatska ne treba žuriti s ulaskom u Europsku Uniju
Mjesto : školska knjižnica
Vrijeme: 20. 03. 2003. Od 16 do 18 h
Voditelj: Zorislav Jelenčić, prof.
Učenici sudionici debate:
A1 – Ines Hudoletnjak ( f ) – 3A gimnazije
A2 – Ivana Kelemen ( f ) – 2A gimnazije
A3 – Ana Pavić ( f ) – 3A gimnazije
N1 – Damir Čmarec ( m ) – 4 elektro
N2 – Robert Balta(m) – 4 elektro
N3 – Snježana Blažević(f) – 2A gimnazije
Gost ( i sudac u debati ): Jadranko Sacher – član slatinskog Gradskog poglavarstva
Argumenti:
Afirmacijska ekipa: Hrvatska treba nastojati da što prije uđe u Europsku Uniju
• Ukidanje unutarnjih granica – slobodan protok ljudi, kapital i usluga
• Pomoć nerazvijenim zemljama ili regijama – viši standard
• Pogodnost za mlade – studiranje u drugim zemljama, veća mobilnost
• Saniranje posljedica komunizma
• Viša razina zaštite ljudskih prava, zaštita potrošaća, zaštita od samovolje
političara
Negacijska ekipa: Hrvatska ne treba žuriti s ulaskom u Europsku Uniju
• Gubljenje nacionalnog identiteta – opasnost da se mali narodi “izgube” u nekoj budućoj
super – državi
• Dovođenje u kolonijama i podređeni položaj manjih država – svi su jednaki, ali su neki
“jednakiji” od drugih ( Orwel ), stranici su pokupovali i hrvatske banke i vrednija poduzeća,
a sada ne ulažu u razvoj, strane tvrtke na hrvatsko tržište plasiraju proizvode slabije
kvalitete nego u svojim matičnim zemljama
• Licemjerje Europe ( njenih birokratskih struktura ) – ako su naši ( hrvatski ) političari loši i
ne ispunjavaju dogovore, zbog čega se kažnjavaju obični građani ( zašto npr. Europa ne bi
pomogla u opremanju naših škola )
Prema mišljenju sudca Jadranka Sachera argumenti afirmacijske ekipe su za nijansu bili bolji.
Konačni rezultat 69 naspram 68 bodova za afirmacijsku ekipu:
Nakon debate učenici su postavljali pitanja Jadranku Sacheru o europskim
integracijama i lokalnim problemima.
2. Dana 21. 03. 2003. – u školskoj knjižnici održano je Učeničko vijeće ( predsjednici razreda
) na kojem je profesor Zorislav Jelenčić održao predavanje “Hrvatska i Eurpa”.
Učenicima su podijeljene brošure “Pojmovnik Europskih integracija”
Zorislav Jelenčić, 21. 03. 2003.

Strana 20
ŠKOLSKA GRUPA - Šijana – Pula
Amnesty International Hrvatske
43. istarske divizije 5, 52 100 Pula
Hrvatska/Croatia, E-mail: aih-os-sijana@post.hinet.hr
www.amnesty.hr
MEĐUNARODNI CENTAR HRVATSKIH SVEUČILIŠTA U ISTRI
M O T O V U N
10. JUBILARNA ŠKOLA UNAPREĐENJA ZDRAVLJA
ZA TEČAJ – ŠKOLE DEMOKRACIJE – VIJEĆA MLADIH
Pula, 2. 07. 2003. g.
SREDNJA ŠKOLA MATE BLAŽINE – LABIN
n/o gosp. ravnatelja Čedomira Ružića
PREDMET: Javna akcija
Amnesty International je dana 26. 06. 2003. g ( UN-ov Međunarodni dan podrške žrtvama mučenja )
pokrenuo svjetsku tematsku kampanju pod nazivom
“ ZAJEDNO PROTIV MUČENJA “
Želja nam je, kao članovima ove svjetske nevladine organizacije koja između ostalog radi na zaštiti i
promociji ljudskih prava, da dana 05. 07. 2003. ( subota ) u vremenu od 10,00 – 12,00 h u Vašoj školi, a
u sklopu tečaja Škole demokracije – Vijeća mladih održimo javnu akciju koja za cilj ima slijedeće:
Pokazati solidarnost sa žrtvama mučenja i pridonijeti poboljšanju u svakom slučaju za koji se
prikupljaju potpisi podrške i solidarnosti
Dati podršku drugim organizacijama s kojima Amnesty radi kao i sa ostalim nevladinim
organizacijama koje rade protiv mučenja
Uključiti se u direktnu, globalnu akciju u korist određenih slučajeva i pridonijeti poboljšanju
Uključiti javnost u kampanju protiv mučenja
Glavne poruke:
Ponavljanjem ukazati na prisutnost mučenja 21 stoljeću te da je ono zločin protiv čovječnosti
Upoznati javnost sa primjerima mučenja širom svijeta
Potaknuti javnosti na aktivno uključivanje u cilju okončanja mučenja
S poštovanjem,
Koordinator Školske grupe AIH:
Šijana, Pula
Morena Zadrovec
Amnesy International ( AI ) je međunarodna, nezavisna, neprofitna i nepolitička organizacija koja radi na
zaštiti i promicanju osnovnih ljudskih prava AI je dobio Nobelovu nagradu za mir 1977. i nagradu UN-a
za ljudska prava 1978. Amnesty International Hrvatske ( AIH ) djeluje od 1993., a danas se sastoji od
lokalnih, školskih i studentskih grupa, članova/ica Mreže hitnih akcija, podržavajućih članova/ica, te
članova/ica Mreže edukacije za ljudska prava, koji/e volonterski rade u korist pojedinaca žrtava kršenja
ljudskih prava diljem svijeta te na programima promicanja ljudskih prava u Hrvatskoj. AI se financira
članarinama i donacijama javnosti, a ne primamo novac od vlada za svoj rad na zaštiti ljudskih prava.
Zbog toga nam je i vaša donacija izuzetno važna. MB 1099647. Žiro račun za donacije ( KN ): 2340009-
1110022141

Strana 21
REPUBLIKA HRVATSKA
ISTARSKA ŽUPANIJA
GRAD LABIN
GRADSKO VIJEĆE MLADIH
Broj: 06/03
Labin, 01. srpnja 2003.
SŠ “Mate Blažine” – Labin
n/p ravljatelja
Čedomir Ružić, prof.
Na temelju članka 11. Poslovnika Gradskog vijeća mladih Grada Labina
S A Z I V A M
3. sjednicu Gradskog vijeća mladih Grada Labina, koja će se održati
u petak, 04. srpnja 2003. godine u 19,00 sati, u prostorijama
Velike vijećnice Grada Labina
Za rad sjednice predlažem slijedeći
D N E V N I R E D
1. Usvajanje Zapisnika sa 2. sjednice Gradskog vijeća mladih Grada Labina sa prijedlogom
Zaključka Odbora.
2. Donošenje Zaključka o prihvaćanju Projekta škole
3. Pitanja vijećnika
Mole se vijećnici da se pozovu odazivu, a u slučaju spriječenosti svoj izostanak
opravdavaju na telefon 866 – 850 ( lokal 575 ).
POTPREDSJEDNIK
MP
GRADONAČELNIK
Sanja Načinović, v.r
GRAD LABIN
Tulio Demetlika, v.r.
OBRAZLOŽENJE:
Ad. 1. i 2. – Materijal se prilaže uz poziv.

Strana 22
Vijeće mladih “ Ivo Lola Ribar ”
Čine: Lea Butorac
( V. razred )
Erika Golja
( VI. razred )
Damira Omanović
( VII. razred )
Gorana Ernečić
( VII. razred )
Lorna Batičić
( VIII. razred )
Stjepan Žumbar
( VIII. razred )
Selma Alić
( VII. razred )
PROJEKTI:
GLAVNI TRG PODLABINA –
MODRI DRAGULJ GRADA
Vijeće učenika SŠ “ Mate Blažina “
Čine:
1. Čekada Iva
2. Mohorović Federika
3. Načinović Sanja
4. Nestorović Tamara
5. Šaša Petra
6. Vilić Vanja
7. Višković Verena
Naš projekt: S K A T E P A R K
Mi, kao Vijeće mladih SŠ “Mate Blažina” Labin, odabrali smo za naš projekt tzv. SKATE PARK.
Što je zapravo SKATE PARK ?
Skate park je prostor koji se nalazi na betoniranoj podlozi na kojoj su sprave ( fiksne ili
pomočne ) koje služe skaterima, rolerima i biciklistima za zabavu i razvijanje vještina na tom
području sporta. Mi smo zamislili da se taj prostor nalazi na košarkaškom igralištu u Starom
Gradu na skretanju za parkiralište. Ukoliko je to nemoguće ostvariti na tom mjestu, i ako Grad
prihvati prjekt željeli bismo da i ponude mjesto gdje će se to nalaziti.
Zašto smo baš to odabrali ?
Gledajući naše ambiciozen skatere i rolere kako si samo namještaju različite daske i ploče
zaključili smo da je to ono što nam nedostaje. Dalje razmišljajući došli smo do zaključka da bi
na taj način izbjegli ambalažu koja ostaje kad se te improvizirane sprave unište. U svakom
slučaju srušili bi barijere među generacijama. Godine mladima više ne bi bile važne, već bi se
usredotočili na umijeće. Lomljenje ruku i nogu više neće biti ni približno često kao na
neispravnim spravama. Uz sve to napominjemo da se sprave mogu napraviti u bilo kojoj
bravariji. Ukoliko naš projekt bude prihvaćen još će jedna velika grupa mladih biti zadovoljena i
imati svoj prostor gdje neće nikoga ometati.
Vijeće mladih SŠ “ Mate Blažina “ Labin

Strana 23
PROJEKT OSNOVNE ŠKOLE MATIJE VLAČIĆA
U V O D
Osnovnu školu Matije Vlačića u Labinu školske godine 2002./2003. Pohađa 419 učenika, a od
toga 30 učenika Područnu školu Rabac.
U školi postoji 20 razrednih odjeljenja.
Učenici se bave brojnim izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Na natjecanjima postižu
brojne i zapažene uspjehe.
IDEJA PROJEKTA
Željeli bismo preurediti jednu napuštenu školsku zgradu ( u Drenju, Brovlju, Svetoj Marini ili
nekoj drugoj lokaciji što bliže moru ). Takva preuređena školska zgrada bila bi namijenjena
višenamjenskim sadržajima za djecu različitog uzrasta ( prvenstveno osnovnoškolskim ).
Mogućnosti
- škola u prirodi, ljetovanja, logorovanja, tečajevi stranih jezika, informatički tečajevi,
organizirani izleti, natjecanja ( razne igre i nagrede ), natjecanja plivanja, ronjenja
sa pedalinama i sandolinama, učenje davanja prve pomoći, vožnja biciklom,
rolanje, škola plivanja, razmjena škola, razni tematski skupovi, proučavanje
prirode, čišćenje okoliša, sađenje biljaka, hranjenje ptica…)
Tekst: “ Udahnimo život napuštenim školama “ nalazi se u “Školskim novinama” Br. 13 od 01.
04. 2003. godine ( tekst napisao: Zlatko Miliša )

Strana 24
SREDNJA ŠKOLA MATE BLAŽINE – LABIN
Rudarska 4, 52 220 Labin, Hrvatska
Tel: +385 52 856 – 277, 856 – 725, 856 – 542
MB: 3075109
Faks: + 385 52 855 – 329
E- mail:
srednja-skola-mate-blazina@pu.tel.hr
E-mail ravnatelja:
ss-mate-blazine@pu.tel.hr
Internet URL:
www.ssmb.hr
Kl. br.: 602-11/03-01/1
ZAVOD ZA UNAPREĐENJE ŠKOLSTVA
Ur.br.: 2144-14/03-01/1
Badalićeva 24, 10 000 ZAGREB
Labin, 03. 04. 2003.
Odjel za istraživanje, razvoj i izdavačke
djelatnosti
N / o načelnice Maje Petković, dr. sc
i više stručne savjetnice Milvije Marković, prof
Predmet:
Prijedlog programa projekta
“ Mini parlament – Mini Sabor “
P o š t o v a n e,
Naša školam, kao što Vam je poznato, već dobar niz godina surađuje s Norveškom ( Sandes,
Strand, Tau ) na raznim programima ( Mreža “Zdravih gradova”, Međunarodna škola
demokracije, Gradsko vijeće mladih, suradnja u elektrotehničkoj struci i na području
ekologije…) koji potiču i unapređuju MOTIVACIJU i interes mladih za njihovo obrazovanje i
uključenost u odnosima i procesima društvene demokratizacije.
Ti su se programi pokazali dobrima i prihvatljivijima za mlade i njihovu društvenu paticipaciju,
jer su između ostalog pokazali da potiču unapređenje SURADNIČKIH odnosa, SOCIJALNIH
VJEŠTINA I CJELOŽIVOTNOG UČENJA.
Ove godine ( od 24. do 30. ožujka ) su dva predstavnika naše škole – voditelji Debatnog kluba
Lucioano Antonelli i Delfina Arapović ( od kojih je potonja bivši saborski zastupnik ) uz jednog
predstavnika iz Varaždina u Srednjoj školi u Strandu prisustvovali prezentaciji još jednog
projekta ( nakon onog u Sandnesu pod nazivom Gradsko vijeće mladih ) takvog vrijednosnog
obrazovnog i društvenog sadržaja i usmjerenja pod nazivom “MINI PARLAMENT”. Projekt se
tamo realizira već 10 godina i obuhvaća svojevrsno “igranje uloga” ( ili iskustava na “vlastitoj
koži” ) mladi se metodički, sadržajno, tehnički i organizacijski NEPOSREDNO – “ŽIVOTNO” i
zanimljivo uvode u aktivan svijet POLITIKE, izazovima, zahtjevnostima i “zaključcima” njenog
PROMIŠLJANJA I PRAKTICIRANJA na razinama ZAKONODAVNE I IZVRŠNE VLASTI,
PREDSTAVNIČKE DEMOKRACIJE, USTAVNOPRAVNOG, POLITIČKOG I EKKONOMSKOG
PORETKA. Projekt “Mini – parlamenta” u STRANDU ( uz obuhvat i nekkoliko srednjih okolnih
škola ) je kao metoda, oblik i sadržaj OBRAZOVANJA I AKTIVNOSTI “blizak” interesima i
ukusu mladih kao način koji omogućava da iskažu i pokažu ono što mladi u POLITICI,
ODLUČIVANJU, DRUŠTVENOJ ORGANIZACIJI I REGULACIJI mogu i hoće. Program se
ralizira uz podršku i suradnju STORTINGETA, vlade i organa lokalne vlasti i posebni angažman
škole kao cjeline. Program se odvija tokom nastavne godine okvirno kroz nekoliko FAZA:
- motiviranje i obuhvat učenika za program ( zastupnici u parlamentu, predsjednik i
potpredsjednik parlamenta, članovi parlamentarnih odbora, članovi vlade,
premijer…brojčano i stranački podudarno stvaraju strukturu aktualne norveške
vlasti.

Strana 25
- u
suradnji
s
resornim
ministarstvom PROSVJETE I
PARLAMENTARNIM službama i tijelima prisustvovanje uključenih učenika
jedanput godišnje ZASJEDANJU STORTINGETA u OSLU. Time učenici ( uz
prateću stječu NEPOSREDAN UVID U STRUKTURU, RAD i funkcioniranje
parlamenta, parlamentarnih stranaka, pojedinih zastupnika, vlade, ministara..
Parlamentarne službe informiraju i opskrbljuju školu parlamentarnim inforamcijma i
materijalima ( selektivno bliskijim potrebama i interesima mladih )
- u daljnjem radu ( u školi ) učenici se pobliže upoznaju s političkim programima
parlamentarnih stranaka, Ustavom, Izbornim zakonom, zakonima i dokumentima o
djelovanju parlamenta, vlade…U takvom programskom spoju se jasnije, određenije
i neposrednije profilira i aplicira SMISAO I SVRSISHODNOST temeljnih političkih
kategorija i pojavnosti kao što su primjerice: PLITIČKI PLURALIZAM, POSREDNA
DEMOKRACIJA, IZBORI, POLITIČKA VLAST, POLITIČKO DJELOVANJE,
POLITIČKI CILJEVI, POLITIČKI AKTERI, POLITIČKO NADMETANJE, ZAKONI,
PRANA DRŽAVA..Osim toga učenici se obučavaju TEHNIKAMA I VJEŠTINAMA
javnog iznošenja i zastupanja određenih stavova, prijedloga i zahtjeva,
arugmentiranog dijaloga i JAVNE KOMUNIKACIJE.
- Sljedeća faza obuhvaća intenzivan rad i pripreme za realizaciju zasjedanja Mini
parlamenta ( Mini – Stortinget ). Učenici u tome sudjeluju uklopljeni svojim
pojedinačnim ulogama brojčano, organizacijski i strukturalno sukladno stvarnoj
strukturi vlasti ( vlada, premijer, ministri…pozicjia, koalicija, opozicija…) i u tim se
ulaganjima organizacijski i sadržajno pripremaju za parlamentarno zasjedanje.
- Mini – parlament zasjeda jednom godišnje ( u proljeće ) u školskoj sportskoj
dvorani koja se tehničkim izgledom ( raspored mjesta, govornica, predsjedavajući
stol, TV-snimanje,…nasotji približiti izgledu parlamentarne vijećnice. Proceduralno
se odvija na temelju POSLOVNIKA STORTINGETA, a od učenika se također traži
da svojim izgledom budu prilagođeni parlamentarnomugođaju ( npr. za muškarce
je obavezno odijelo i kravata ).
Sudionici – zastupnici nose kartice – oznake različitih boja ( različite stranačke
pripadnosti ) sa svojim imenom i prezimenom i oznakom mjesta iz kojeg dolaze, a
članovi vlade s oznakom svojih funkcija.
- u realizaciji zasjedanja mini – parlamenta sudjeluje i dio učenika i nastavnika koji
nisu direktno uključeni u zasjedanje, ali njihov angažman veoma je važan za
uspješnost projekta ( pisanje i distribucija materijala, inforamcijska služba, tehnički
uvjeti, hrana, pomoćni poslovi…)
- zasjedanje mini – parlamenta traje tri dana ( započinje 1. dan poslije podne, 2. dan
traje cjelodnevno i 3. dan prije podne ). Prvi dan redovna nastava završava ranije,
drugi i treći dan naema redovne nastave i cijela je škola u funkciji mini –
parlamenta s obzirom da je i znatan dio učenika i nastavnika neposredno ili
posredno uključen u tu aktivnost. Za nastavnike i učenike koji nisu u tome
angažirani unaprijed se planira neka stručna ekskurzija ili nešto slično. Zasjedanju
prisustvuju i predstavnici parlamenta u Oslu, regionalne skupštine, drugi gosti i
novinari. Sjednicu vode predsjednik i potpredsjednik parlamenta.
Ovogodišnje zasjedanje u srednjoj školi u Strandu odvijalo se oko prijedloga
programa rada vlade ( koji su učenici autonomno osmislili po cijelom nizu područja
) i isti predlagali, obrazlagali i branili premijer i članovi vlade. Taj se program potom
razmatrao na klubovima zastupnika i nadležnim odborima te bio predmetom
parlamentarne RASPRAVE, PRIMJEDABA, SUČELJAVANJA, PODRŠKE,
LOBIRANJA,AMANDMANA, REPLIKA…Uvezi toga pokrenuta je i inicijativa
izglasavanju nepovjerenja vladi i njenom programu rada, što nije prošlo za jedan
glas.

Strana 26
- u okviru zasjedanja realizirana je i
točka “ ZATUPNIČKIH PITANJA “
koja su se kretala oko pitanja zdravstva, školstva, vanjske politike, ekologije,
pravosuđa, socijalne skrbi, trgovine…na koja su odgovarali premijer i resorni
ministri. Svi navedeni sadržaji osmišljeni su od strane učenika ( uz pomoć dva
voditelja ) i predstavljaju originalno promišljanje i prakticiranje mladih mogućeg
parlamentarnog rada i rješenja. Naime, na simulaciji stvarne parlamentarne i
vladine struke mladi iskazuju i pokazuju svoja VIĐENJA, PRIJEDLOGE i
RJEŠENJA društvenih pitanja i odnosa. Promišljeno i odgovorno. To je GLAS i
PORUKA mladih da svijet politike mora imati dovoljno prostora za mlade, odnostno
da mladima treba dati prostora i iogućnsoti da se osposobljavaju za svijet politike i
u nju se ravnopravno uključuju te utječu na njeno kretanje. To se iskazuje kao
karika demokratičnosti i u obrazovanju i u društvenoj zajednici jer tretira mlade
važnim SUBJEKTOM plitike i društvene demokratizacije. Projekt mini – parlamenta
je model koji ostvaruje upravo tu svrhu.
Komparativno postoje i sličnosti i razlike između strukture, organizacije i funkcioniranja
noverškog i našeg parlamenta. Te specifičnosti međutim ne moraju biti preprekom
mogućnostima prilagodbe i primjene mini – parlamenta našim uvjetima i svrsishodnosti
takvog osposobljavanja mladih za AKTIVNOG GRAĐANINA i CIVILNO DRUŠTVO. Na
tim vrijednosnim osnovama i ciljevim ai predlažemo sagledavanje mogućnosti, potreba
i opravdanosti adekvatne primjene takvog projekta i u našem obrazovnom sustavu.
U vezi toga se s naše strane i upućuje na razmatranje i prihvaćanje okvirni prijedlog
izvedbenog programa za realizaciju toga.
Voditelj Debatnog kluba:
Ravnatelj Škole
Antonelli Luciano, prof.
Ružić Čedomir, prof.
Arapović Delfina, prof.
Prilozi:
1. Kopija novinskih članaka u vezi
norvaškog mini – parlamenta
2. Program ovogodišnjeg zasjedanja
mini - parlament
3. Shema strukture norveškog parlamenta
i njegovo preslikavanje u mini - parlamentu
4. Certifikat o prisustvovanju naših
Predstavnika u radu mini – parlamenta

Strana 27
Na debati o genetski modificiranoj hrani pisale su se i činkvine, pa smo odabrali jednu
za kraj uz objašnjenje što je to činkvina.
Genetski modificirana hrana
polako, nepovratno
izopačivanje, razaranje
crv u sredini jabuka
jao
Činkvina je izraz koji potječe od talijanske riječi cinque i znači pet.
Činkvina je neka vrst pjesme u slobodno stihu koja zahtijeva sažimanje informacija i
dojmova u sažete izričaje koji opisuju ili asociraju na zadanu temu.
Sastoji se od pet redaka – stihova.
1. red je tema izrečena jednom riječju ( najčešće imenicom ).
2. red je opis teme dvjema rječima ( najčešće pridjevima ).
3. red sadrži tri riječi koje opisuju radnju ( najčešće glagolske imenice, rjeđe
glagoli ).
4. red je izraz (fraza) od četiriju riječi koje izražavaju osjećaje (stav ) vezan uz
temu
5. red je jedna riječ koja ponovno iznosi srž teme, povlači i objedinjuje sve što je
predhodno rečeno u vezi s temom, sažima bit teme. Izriče se imenicom koja
može, ali i ne mora biti istoznačnica ili bliskoznačnica prve imenice. Može to
biti i neka druga riječ
Do ponovnog susreta, pozdrav!
Gordana Fileš, prof.

Strana 28
10. MOTOVUNSKA ŠKOLA UNAPREĐENJA ZDRAVLJA
P O P I S S U D I O N I K A
6. TEČAJ: “Škole demokracije – Vijeća mladih”
Labin . 4. – 6. srpnja 2003.
Popis sudionika:
GRAD - ŠKOLA
IME I PREZIME SUDIONIKA
HRVATSKA
CROATIA
MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA RH
Zavod za unapređivanje školstva
Odjel za istraživanje, razvoj i izdravačku djelatnost
Badalićeva 24, 10 000 Zagreb
Tel: 01/ 3820 238
Milvija Marković, prof.,
- viša savjetnica, voditeljica Stručnog vijeća
ravnatelja Srednjih škola Republike Hrvatske
Gordana Žigman, prof. povijesti
Macenić Marija, 1985.,
učenica III razreda gimnazije
Vlasta Eren, 1985.,
učenica III. razreda gimnazije
ZABOK
Grad Zabok
Kumrovačka 5, Zabok
Tel: 049 / 587 – 750
Fax:049 / 567 – 757
Gimnazija A. G. Matoša, Zabok
M. Gupca 242
Tel: 049 / 226 456, 223 - 771
Radionica: “Deklaracija o ljudskim pravima”
OBROVAC
Srednja škola Obrovac
Obala hrv. Časnika Senada Župana bb
Fax: 023 / 689 058
Mob: 098 / 449 239
e-mail: darko.tokic1@zd.hinet.hr
Darko Tokić, ravnatelj
SLATINA
Slatina – zdravi grad
Srednja škola Marka Marulića
Tel: 033 / 556 020
Vlatko Jelenčić, Crveni križ Slatina
Zorislava Jelenčić, prof. etike i latinskog j.
Učenik
Učenik
Prezentacija:
”Škola demokracije u okviru Zdravoga
grada”

Strana 29
“Rezultati suradnje s Norvežanima”
VARAŽDIN
Gimnazija Varaždin
E-mail: ciril.coh@vz.tel.hr
Ćiril Čoh, prof.
Prezentacija:
“ Norveški Mini – parlament 2003 “
Prezentacija:
“Studijsko
putovanje Norvežana u
Hrvatsku 2003.
Učenik
Učenik
Učenik
Čedomir Ružić, ravnatelj, direktor
Tečaja Škole demokracije – Vijeća mladih
Prezentacija:
“Škole demokracije – vijeća mladih
1997. – 5003. “
LABIN
Srednja škola Mate Blažina
Rudarska 4, 52 220 Labin
Tel: 052/ 856 277
Fax:052/ 855 329
Mob: 098 / 421 547
e-mail: ss-mate-blazine@pu.hinet.hr
Jadranka Kraljević, prof.
engleskog jezika
Bruno
Fadel,
prof.
ugostiteljskog
posluživanja
Nevio
Gašparini,
stručni
učitelj
ugostiteljskog posluživanja
Maksida Stanišić, odgajatelj u Učeničkom
domu
Luciano Antonelli, prof. povijesti i
filozofije, voditelj Debatnog kluba
Delfina Arapović, vanjski suradnik, prof.,
politike i gospodarstva, voditeljica
Debatnog kluba
Srednja škola Mate Blažine
Debatni klub
Prezentacija:
Norvaški Mini parlament 2003. “

Strana 30
Radionica:
“ Treba zabraniti proizvodnju genetski
modificirane hrane “
Nina Martinović, II. razred gimnazije
Sanja Načinović, II. razred gimnazije
Federika Mohorović, I. razred gimnazije
Andrea Muškinja, I. razred gimnazije
Verena Višković, I. razred gimnazije
Kristina Kirišić, II. razred gimnazije
Tijana Ružić, II. razred gimnazije
Iva Belušić, II. razred gimnazije
Matea Tireli, I. razred gimnazije
Iva Sergo, II. razred gimnazije
Martina Lukšić, II. razred gimanzije
Đurđica Martinčić, voditeljica Gradskog
vijeća za Ivo Lola Ribar
Vesna Tenčić, voditeljica Gradskog vijeća
za Ivo Lola Ribar
Silva Tenčić – Stemberger, voditeljica
Gradskog vijeća za Matije Vlačića
Tanja Dobrić, voditeljica Gradskog vijeća
za Matije Vlačića
Jasmina Gruičić, prof. sociologije i etike,
voditelj Gradskog vijeća za Srednju školu
Mate Blažine
GRAD LABIN
Gradsko vijeće mladih
Grada Labina
Prezentacija:
“ Gradsko vijeće mladih Grada Labina “
5 učenika
GRAD LABIN
LABIN – Zdravi grad
Titov trg 11, 52 220 Labin
Tel: 052/ 852 731
Fax;052/ 852 269
Eni Modrušan, koordinatorica projekta
Labin – zdravi grad
Prezentacija:
Projekt Labin – zdravi grad “
Selma Šogorić, koordinatorica Hrvatske
mreže zdravih gradova Republike Hrvatske
Mladen Šogorić, prof., ravnatelj
ZAGREB
ŠNZ Andrija Štampar
Dobriše Cesarića
K.Š Đalskog 29
Gordana Fileš, prof.

Strana 31
Mob 091/ 5343 491
e-mail: gogafiles@hotmail.com
Radionica:
Edicija Škole demokracije – pregled
dosadašnjeg rada “
Morena Zadravec, učitelj – mentor
razredne nastave, koordinator školske
grupe AIH, županijski koordinator za
Nacionalni program odgoja i obrazovanja
za ljudska prava i građanske odgovornosti
PULA
Osnovna škola Šijana
Školska grupa Amnesty
International Hrvatske
43. istarske divizije 5
tel/faks: 052/ 500 301
aiha-os-sijana@post.hinet.hr
Radionica:
Zajedno protiv mučenja “
Matea Bileta, blagajnik grupe
Ivana Sosa, koordinator za kampanje
Ana Mirković, koordinator za akcije
Gracijela Akulić, koordinator za nove
članove
Gorana Klančić, član
Teo Milotić, član
OROSLAVJE
Srednja škola Oroslavje
Gajeva 2
Tel: 049 / 284 409
Darko
Ciglenečki, prof. politike i
gospodarstva, etike i filozofije
RIJEKA
Rijeka – zdravi grad
Medicinska škola
Gajeva 1
Rijeka
Marica Gašo, prof. politike i gospodarstva i
etike
Prezentacija:
“ Stvaranje mreža škola između zapadne i
centalne Europe: Medicinska škola –
Medicinska škola Pordenone – Italija “
VINKOVCI
Gimnazija A. M. Reljkovića
Trg Bana Josipa Šokćevića
Tel: 032/ 332 284
kruna.kuna@yahoo.com
Krunoslava Kuna, prof. engleskog jezika
Prezentacija:
“ Škola demokracije Vinkovci”
Vjekoslav Vulilć, učenik

Strana 32
ČAKOVEC
Gimnazija Čakovec
Biserka Mihajlova, prof.
Jelena Vugrinec, apsolventica Visoke
učiteljske škole Čakovec
Blanka Horvat, učenica 3. osnovne škole
Čakovec
Prezentacija:
Gradsko vijeće Čakovec “
RIJEKA
Rijeka – zdravi grad
Prva susačka hrvatska gimnazija u Rijeci
Rijeka
Gajeva 1
Tel: 051/ 217 770
1.gimanzija-susak@ri.tel.hr
Judita Franko, ravnateljica
Prezentacija:
Iskustvo PSHG u Rijeci u provođenju
programa odgoja za demokraciju “
Bojan Orlović, 1985., učenik,
član vijeća učenika Rijeka – zdravi grad, član
Parlamenta mladih Primorsko – goranske
županije
Vedran Lucić, 1985., učenik,
predsjednik Vijeća učenika
Rijeka – zdravi grad
Vedranlucic@net.hr
BUJE
Gospodarska škola Buje
Široki brijeg 1
Milivoj Gospić, ravnatelj
Vesna Đević, prof. eng. jezika
Maša Čiča – Koči, prof. hrvatskog jezika

Strana 33
BOSNA I HERCEGOVINA
BOSNIA AND HERCEGOVINA
SARAJEVO
GRAD SARAJEVO
Odsjek ZDRAVI GRAD
Hamdije Kreševljakovića 3,
Tel: 00387/33202883
Mob: 061740092
Fax: 00387/33208341
sfabgrb@hotmail.com
Svjetlana Fabijanč Grbić,
Šef odsjeka Zdravi grad, savjetnica za
pitanja mladih pri Gradskoj upravi
Prezentacija:
Organizacija mladih u BiH s posebnim
osvrtom na Grad Sarajevo “
I. gimnazija Sarajevo
Adnan Papović, učenik
Predsjednik vijeća
III. gimnazija Sarajevo
Jovana Marković, učenica
Predsjednica Odbora VM za rad u zajednici
Bošnjačka gimnazija
Enida Hrbat, učenica,
Predsjednica Odbora za informiranje VM
NORVEŠKA
STRAND
Upper Secondary School
Geir Hetland, međunarodni koordinator
Projekta demokracije
Presentation:
“ A visit to Bosnia and Herzegovina “
“ A journey and study of students and
teachers Strand Upper Secondary School
in Croatia “
SANDNES
Sandnes healthy City
Kare Hauge, leader of labour party
Mubarak Ali, advisory officer of mlti –
cultural work in Sandnes
Presentation:
“ Multi – cultural work in Sandnes Healthy
City “
Silje Rogenes, 1985., leader of Sandnes
Youth Council
Presentation:
“Sandnes Youth Council “